|
overkill_vs
|
 |
« poslato: Мај 14, 2007, 11:32:07 » |
|
Finska je objavila nezavisnost od Rusije 1917. godine kada je izbila Oktobarska revolucija. Do tada je bila okupirana od strane Carske Rusije jos kod 1809. godine posle rata Rusije i Svedske. Gradjanski rat izbija u nezavisnoj Finskoj 1918. godine i zavrsava pobedom vladinih trupa (potpomognutih Nemcima) protiv levicara. Kada su 1938. godine Nemacka i SSSR potpisale pakt o nenapadanju u sferu SSSR-a podpada teritorija Finske. SSSR napada Finsku 30. novembra 1939. godine.
Sovjetske snage su bile daleko brojnije u ljudstvu i tehnici i imali su premoc u vazduhu. Pocetni uspesi Sovjetske armije rezultirali su uspostavljanu pro-sovjetskog rezima u okupiranim granicnim mestima koji je imao zadatak da mobilise ljudstvo i izvrsi pobunu levicarsko nastrojenih snaga iz nedavno zavrsenog Finskog gradjanskog rata. Medjutim, stvari se nisu odvijale kako su SSSR zamisljale. Finsko stanovnistvo se masovno odazvalo proglasu Finske vlade da brane svoju teritoriju protiv Sovjeta i to je rezultiralo svojevrsnom pat-pozicijom na frontu. Finski vojnici, navikli na ostru klimu, visokog morala, i predvodjeni odlicnim staresinama pruzili su izvanredan otpor neprijatelju. Najpoznatiji primer odlicne strategije finske vojske je bitka kod mesta Suomissalmi kada su sovjetske trupe bile okruzene i opkoljene finskim trupama koje su se probile kroz veoma nepristupacan teren. SSSR je vukao sve vise i vise materijalnih resursa na front bez ikakvih rezultata, tako da je rat u samom SSSR-u postao potpuno nepopularan a i obavestajni podaci su govorili da se priprema nemacki napad tako da su u martu 1940. godine potpisali mir sa fincima (tzv. Moskovski mir). Tako je neslavno po SSSR zavrsena finska avantura.
Finska nezadovoljna mirovnim sporazumom i uplasena za bezbednost svoje zemlje, posle neuspelih kontakata sa Britanijom i Svedskom, okrece se Nemackoj za vojnu i materijalnu pomoc. Nemacka je odgovorila slanjem svojih trupa u Finsku i kada je poceo nemacki napad na SSSR pocela je i ofanziva iz Finske. Zajedno sa nemackim trupama finska vojska je tokom jeseni 1941. povratila teritorije koje im je oteo SSSR i krenula je dalje sa osvajanjem ruske teritorije. Zauzeli su tzv. Istocnu Kareliju i ucestvovali zajedno sa nemackim trupama u blokadi Lenjingrada i zauzeli luku Murmansk na krajnjem severu zemlje. Od tada pa sve do leta 1944. godine preslo se u defanzivu.
Juna 1944. sovjeti pokrecu veliku ofanzivu protiv finaca i odbacuju ih na polazne linije pre pocetka rata. Zbog promene vlasti u Finskoj (general Manerhajm je izabran za sefa vlade) potpisan je mirovni sporazum izmedju Finske i SSSR-a i preuzeta obaveza da se iz Finske izbace nemacke trupe. Glavni sukobi su se odigravali na severu zemlje i tek aprila 1945. godine poslednji nemacki vojnik je izbacen iz Finske.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Director
Administrator
Major
Van mreže
Poruke: 1236
|
 |
« Odgovor #1 poslato: Мај 14, 2007, 11:39:01 » |
|
Koliko ja znam rusi su na kraju dobili rat nije bilo nerešeno kao što se u tvom tekstu naslu?uje . Jesu se obrukali ali kad su dovukli velika poja?anja probili su Finske linije posle ?ega su se ovi predali .
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
"Prokleti da ste, nikada necete dobiti orden "Purple Heart" krijuci se u zemunici ! Za mnom !" Captain Henry P. Jim Crowe - 13.01.1943. - (Gvadalkanal) "Purple Heart" orden - dodeljuje se ranjenim i poginulim
|
|
|
|
overkill_vs
|
 |
« Odgovor #2 poslato: Мај 14, 2007, 11:57:16 » |
|
Nisi u pravu. Rat je zapao u "corsokak" tj. Finci su uspostavili front ali su Rusi drzali jedan deo teritorije.
|
 Odg: Finska u vreme Drugog Svetskog Rata
finska.png (95.32 KB, 464x600 - pregledano 427 puta.)
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Director
Administrator
Major
Van mreže
Poruke: 1236
|
 |
« Odgovor #3 poslato: Мај 14, 2007, 02:18:53 » |
|
http://www.feldgrau.com/articles.php?ID=62Za one koji ne znaju engleski ukratko : do 01 feb1940 rusi su se nevi?eno brukali i pokazali totalnu ne uvežbanost jedinica . Veliki gubici u svim rodovima vosjke i porazi u svim okršajima . Neke od oficira Staljin je streljao zbog o?ajnog vo?enja armije . 01-10feb . Izvi?anje Manerhajmove linije . 11. feb Probijena prva linije odbrane Finaca 25. feb Probijena drugal linija 04. marta probijena tre?a linija 07. marta opkoljen Vipuri (najve?i grad u jugoisto?noj Finskoj) 12.feb rusi su ve? imali 6 divizija spremnih za daljnji napad u unutrašnjost Finske ,dok je finska vojska bila skoro u rasulu i nare?enje za povla?enje u unutrašnjost je bilo ve? poslato jedinicama na frontu . Finci su tada imali preko 70.000 ljudi izba?enih iz stroja a to bi s obzirom na brojnost njihove vojske bilo katastrofalno za budu?e operacije . 13.feb Finska pristala na sovjetske uslove koji su bili mnogo teži od onih koje su im postavili pre rata . S druge strane neki izvori tvrde da je cilj operacije bilo instaliranje poslušne vlade u Helsinkiju tako da su ipak i hrabri Finci u neku reku uspeli nešto da ostvare . Rusi su za vreme napada bili izba?eni iz društva naroda i bili pod pritiskom zapadnih saveznika tako da je to zajedno sa o?ajnom vojskom primoralo i njih da smanje apetite . S druge strane Rusi su posle ovog rata znatno unapredili obuku svoje vojske što je sigurno imalo velikog uticaja da uspeju da se odbrane od Nema?ke .
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
"Prokleti da ste, nikada necete dobiti orden "Purple Heart" krijuci se u zemunici ! Za mnom !" Captain Henry P. Jim Crowe - 13.01.1943. - (Gvadalkanal) "Purple Heart" orden - dodeljuje se ranjenim i poginulim
|
|
|
|
ACHTUNG
|
 |
« Odgovor #4 poslato: Мај 14, 2007, 03:31:57 » |
|
Da dodam malo tehnikalija na ovu pricu: Rusi su probili finsku liniju zato sto su doveli tesku artiljeriju (A19 tip najvise), sto im je posle postala izgleda navika.  Koliko se secam tu je koriscen i KV-1 i KV-2 tenk. Takodje, u ovom ratu se javio pravi oblik snajperiste (neki Finac Simo Hayha je imao 542 nepotvrdjena ubistva).
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
History will be kind to me for I intend to write it. - Winston Churchill
|
|
|
Rocker
Vodnik
Van mreže
Poruke: 86
|
 |
« Odgovor #5 poslato: Мај 15, 2007, 06:37:28 » |
|
(neki Finac Simo Hayha je imao 542 nepotvrdjena ubistva).
Jeste, yeb'o ga otac! :nabod: Evo nešto o njemu!
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
marat
Mladji vodnik
Van mreže
Poruke: 45
|
 |
« Odgovor #6 poslato: Октобар 27, 2007, 11:28:09 » |
|
Koliko ja znam Finci nisu nikada zauzeli Murmansk. Pa taj grad je bila glavna luka za dopremanje savezni?ke pomo?i. Ali jesu se odlicno borili... i ipak izgubili i kao sto je vec pomenuto dali SSSR duplo vise nego sto je na kraju trazeno..
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
DukeofSerbia
|
 |
« Odgovor #7 poslato: Новембар 28, 2007, 03:08:31 » |
|
Finska je objavila nezavisnost od Rusije 1917. godine kada je izbila Oktobarska revolucija. Do tada je bila okupirana od strane Carske Rusije jos kod 1809. godine posle rata Rusije i Svedske. Mala dopuna - Finska nije bila okupirana jer nije ni postojala kao drzava, vec je bila do tada u sastavu Švedske. U okviru carske Rusije, Finska nije bila obicna gubernija, vec veiko vojvodstvo i imali su povecu autonomiju, u svakom slucaju mnogo bolji polozaj nego pod Švedskom. 
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Razdjevik
Stariji vodnik I klase
Van mreže
Poruke: 225
|
 |
« Odgovor #8 poslato: Јануар 26, 2008, 03:30:18 » |
|
Evo da nesto prokomentarisem na ovu temu. Prvo Finci su bili i te kako pro nemacki nastrojeni. Staljin je na kraju svih pregovora pokazao prstom na jendo malo ostrvo i rekao da ce SSSR platiti za njegovo iznajmljivanje a pri tome je nudio duplo vise Ruske zemlje na severu. Manerhajm je bio za potpisivanje sporazuma jer je bio i vise nego povolja. Rat se zavrsio pobedom Rusije koja je uzela 10% finske teritorije uz velike gubitke. Postavicu jedan tekst u skorije vreme. Gubitci su bili otprilike 32 000 mrtvih Finaca 48 000 ranjenih. Ruski 48 000 mrtvih 126 000 ranjenih. Da se rat nastavio ovi gubitci bi se sigurno iznivelisali jer su Finci bili u rasulu posle zauzimanja Vipurija(danas Viborga). Finci su se stvarno dobro borili koristili su takozvane Moki taktike. Mozda je velika greska sto nije upotrebljen veci broj sibirskih jedinica od strane Rusa oni su se isto tako dobro snalazili kao i Finci po sumama i u snegu. Vecina jedinica je bila iz Lenjingradskog vojnog okruga.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Troja je pala, Rim je pao, Lenjingrad nije pao
|
|
|
desertfox
Desetar
Van mreže
Poruke: 23
|
 |
« Odgovor #9 poslato: Јануар 26, 2008, 05:32:45 » |
|
Finska je objavila nezavisnost od Rusije 1917. godine kada je izbila Oktobarska revolucija. Do tada je bila okupirana od strane Carske Rusije jos kod 1809. godine posle rata Rusije i Svedske. Mala dopuna - Finska nije bila okupirana jer nije ni postojala kao drzava, vec je bila do tada u sastavu Švedske. U okviru carske Rusije, Finska nije bila obicna gubernija, vec veiko vojvodstvo i imali su povecu autonomiju, u svakom slucaju mnogo bolji polozaj nego pod Švedskom.  Ma da, trebalo je da budu srecni jer ih je okupirao SSSR. Ovo pomalo lici na ono sto pricaju neki nasi politicari danas. Mislite da Ruska cizma gazi blaze nego druga !!!!???
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
baclawa
|
 |
« Odgovor #10 poslato: Јануар 26, 2008, 07:23:22 » |
|
Ovo moze da bude zanimljivo mom zemljaku panezeroholiku  Na adresi: http://rkkaww2.armchairgeneral.com/battles/Winter_war.htm mozete naci informacije o "KV tanks in the Winter War", "Tank Power Data" (ali koooliko data!) i link ka mapama iz tog perioda. Zanimljivo je da Sovjeti ne spominju Finsku (osim u mapama) vec "Zimski rat"!
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
... Boricemo se u Francuskoj, na morima i okeanima, boriti sa sve vecim samopouzdanjem i sve jacim snagama u vazduhu, branicemo nase ostrvo, ma kakva da bude cena. Boricemo se na obalama, na mestima za iskrcavanja, na poljima i po ulicama , boriti u brdima; nikada se necemo predati ...
|
|
|
ivica70
Mladji vodnik
Van mreže
Poruke: 35
|
 |
« Odgovor #11 poslato: Април 24, 2008, 01:38:43 » |
|
Cinjenica je da su Rusi na kraju dobili i vise nego su trazili pre rata ali su naleteli na zestok otpor Finaca koji su morali da se obrate za pomoc Nemcima.Cinjenica je takodje da Rusija 1940 uopste nije bila spremna za rat ,zemlja je bila u ekonomskoj krizi to je doprinelo da Ruski vojnik bude vrlo slabo motivisan za rat kako osvajacki tako posle i odbrambeni.Ruska armija je bila u to vreme bukvalno obezglavljena jer je Staljin streljo gotovo sav visoki vojni kadar koj je bio za vreme carske Rusije a novi komunisticki kadar je bio vrlo slabo obucen.Staljin je ovu situaciju doveo u red uvodjenjem prekog suda i kaznjavanjem vojnog rukovodstva (opet preki sud ) .Da neskrecemo mnogo sa teme , mislim da su Finci ipak pruzili adekvatnu odbranu svoje zemlje ,u svakom slucaju bolje nego Francuzi . 
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
Dylan Dog
|
 |
« Odgovor #12 poslato: Октобар 15, 2009, 05:09:13 » |
|
Kada su 1938. godine Nemacka i SSSR potpisale pakt o nenapadanju u sferu SSSR-a podpada teritorija Finske. Pakt o nenapadanju izmedju Nemačke i SSSR potpisan 1939., tačnije u noci 23/24.VIII 1939. Zajedno sa nemackim trupama finska vojska je tokom jeseni 1941. povratila teritorije koje im je oteo SSSR i krenula je dalje sa osvajanjem ruske teritorije.Zauzeli su tzv. Istocnu Kareliju i ucestvovali zajedno sa nemackim trupama u blokadi Lenjingrada i zauzeli luku Murmansk na krajnjem severu zemlje. Ni Finci, ni Nemci nikada nisu zauzeli Murmansk! Murmansk je tokom WW2 bio glavna luka SSSR, u koju su pristizali balticki konvoji.
|
|
|
|
« Poslednja izmena: Октобар 15, 2009, 09:36:24 Dylan Dog »
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
dwollner
|
 |
« Odgovor #13 poslato: Октобар 16, 2009, 09:03:32 » |
|
http://www.znanje.org/i/i27/07iv03/07iv0328/ZIMSKI%20RAT.htmfinska je trebala saveznika protiv sovjetskog saveza, i nemacka je od 1940 godine, pocela snabdevati ratnim materijalom i tehnikom, finsku vojsku ambicija finske je vratiti svoju teritoriju ,koju je bila prisiljena dati sovjetima, ali i prosiriti se i stvoriti "veliku kareliju" finska armija nije htela ucestvovati u napadu na lenjigrad,ali su njemacki avioni uzletali sa finskih aerodroma 30 juna 1941 godine stvorena je "karelijska vojska", koja se sastoji od jedinica finske vojske i nemacke 163 pesadijske divizije 6 decembra 1941 godine, britanija objavila rat finskoj 29 decembra 1941 finci su zaustavili svoju ofanzivu, jer su osvojili i sovjetsku istocnu kareliju, i zaustavili se na belom moru. amerikanci su zapretili da ce im objaviti rat, ako zauzmu arhangelsk finci su od 1940-44 godine bili aktivno na nemackoj strani . 1943, videci da nemci gube rat pokusali su preko diplomatskih kanala da obezbede neki separatni mir sa saveznicima,(britanija i sovjetski savez, s kojima su u ratu). 19 septembra 1944 su potpisali prekid vatre sa sovjetima nakon toga pocinje finsko-nemacki sukob
|
|
|
|
« Poslednja izmena: Октобар 16, 2009, 09:09:36 dwollner »
|
Sačuvana
|
|
|
|
Petar111
Desetar
Van mreže
Poruke: 10
|
 |
« Odgovor #14 poslato: Новембар 25, 2009, 05:53:08 » |
|
Evo da samo malo dodam ovom izvrsnom tekstu. Radi se o svedskoj pomoci Finskoj. Iako Svedska nije zvanicno zelela da se umesa u rat, postojalo je strahovanje da se Rusi nece zaustaviti u Finskoj i da ce Svedska biti sledeca etapa ekspanzije. Osim sto je posluzila kao utociste za 70.000 dece (i oko 50.000 civila), koja su prihvacena u svedske porodice, Svedska je obilato pomagala i na druge nacine. Iz zvanicnih spisa vidi se da je cak 8.000 svedjana ucestvovalo u ratu (prvi deo, pre dolaska nemackih trupa) od kojih je 33 poginulo, 50 ranjeno a 130 zadobilo promrzline. Svedska pomoc sastojala se od 25 aviona (plus veliki broj pilota), 800 morskih mina, 144 topova, 100 protivavionskih topova, 92 protivtekovska topa, 600 PT mina, 34 bacaca, 347 mitraljeza, 450 puskomitraljeza, 135.402 puske, 301.849 rucnih granata kao i 51.000.000 metaka. Svedjani su kao pomoc prikupili preko 490 miliona krona sto je bilo vise od godisnjeg budzeta Finske. 145 aviona koje je Finska kupila u toku rata je sklopljeno u svedskim fabrikama i prebaceno u Finsku. 569 norvezana je takodje ucestvovalo u ratu
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|