Drugi Svetski Rat
Фебруар 10, 2012, 06:08:33 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Vesti: Pristup podforumu "Multimedija" imaju samo registrovani korisnici
 
  Website   Početna   Pomoć Pretraga Prijavljivanje Registracija  
Stranice: 1 [2]
  Štampaj  
Autor Tema: Britanski bojni krstaši-slom koncepcije  (Pročitano 2347 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
ACHTUNG
Administrator
Pukovnik
*
Na mreži Na mreži

Germany Germany

Poruke: 1920

482638609 nesic_nikola@yahoo.com nesic_nikola@yahoo.com

Pogledaj profil WWW E-mail
« Odgovor #15 poslato: Мај 03, 2009, 12:47:55 »

Za oklop nisam siguran, ali se zna da su nemački topovi mogli da ispale teže zrno na veću distancu i sa većom preciznošću nego britanski. Naravno, istog kalibra.
Sačuvana

History will be kind to me for I intend to write it. - Winston Churchill
Spearhead
Potporucnik
*
Van mreže Van mreže

United Kingdom United Kingdom

Poruke: 607


Pogledaj profil
« Odgovor #16 poslato: Мај 03, 2009, 05:04:27 »

ali se zna da su nemački topovi mogli da ispale teže zrno na veću distancu i sa većom preciznošću nego britanski. Naravno, istog kalibra.
Samo bih voleo da znam odakle ova info.??
Sačuvana
Dylan Dog
Gost
« Odgovor #17 poslato: Мај 04, 2009, 08:45:39 »

Ja znam odakle to Achtungu . Od Cercila :
" Ne zaboravite da Nemci postizu daleko bolje rezultate kalibrom svojih topova nego mi . Preciznije i dalje bacaju teze zrno . Pa je prema tome i njihova udarna snaga veca "
Ja se samo delimicno slazem sa Cercilom . Slazem se da Nemci uz isti kalibar topova postizu bolji efekat . A konkretno zrno Bismarcka je bilo tesko 800 kg , a Hooda 879 kg , uz isti kalibar .
Sačuvana
Spearhead
Potporucnik
*
Van mreže Van mreže

United Kingdom United Kingdom

Poruke: 607


Pogledaj profil
« Odgovor #18 poslato: Мај 04, 2009, 09:35:29 »

tesko 800 kg , a Hooda 879 kg , uz isti kalibar .
Pa i nije neka razlika koja bi trebala da se uzme u obzir.......U glavnom,Britanci su preferirali da svom cilju pridju sto blize bez obzira na kalibar topova.....
Sačuvana
Zaslon
Potporucnik
*
Van mreže Van mreže

Serbia and Montenegro Serbia and Montenegro

Poruke: 604



Pogledaj profil WWW
« Odgovor #19 poslato: Мај 04, 2009, 11:39:28 »

U glavnom,Britanci su preferirali da svom cilju pridju sto blize bez obzira na kalibar topova.....

Što je bio slučaj i u Bici kod Jutlanda, jer kako objasniti potez Admirala Beatty, koji nije iskoristio veći domet topova svojih krstaša i napao Nemce sa, po sebe, bezbedne udaljenosti već im prišao na daljinu njihovih topova. Možda je manja preciznost njegovih topova razlog toga ali nije neko opravdanje ... kako bilo, ja ne smatram "Britanske bojen krstaše" kao - slom koncepcije, već jednostavno, bar što se tiče prva tri slučaja (Jutland) - loše rukovođenje i ne poštovanje pravila upotrebe i bezbedonosnih mera i možda neki tehnički detalji (nedostaci) brodova sa kojima nisam dovoljno upoznat. 
Sačuvana
Dylan Dog
Gost
« Odgovor #20 poslato: Мај 05, 2009, 10:40:18 »

Pre Juttlanda su Britanci izgradili 4 klase bojnih krstasa:
-Invincible 3 broda (Invincible eksplodirao)
-Indefatigable 3 broda (Indefatigable eksplodirao)
-Lion 3 broda (Queen Mary eksplodirao)
-Tiger 1 brod
Tiger je bio najjaci, i ta klasa jedina nije imala gubitaka u WW1. Juttland je izazvao reakciju protiv bojnih krstasa, mada su 2 broda sa topovima od 381 mm Repulse i Renown bila toliko izgradjena da je bilo prekasno da se izgradnja prekine. Oba broda su izmedju dva rata dobila jaci oklop. Pre rekonstrukcije bili su podjednako oklopljeni koliko klase Lion i Tiger. Posle rekonstrukcije bili su to najjace oklopljeni Britanski bojni krstasi ikad, ne racunajuci Hood.
Dakle posle Juttlanda su Britanci izgradili dve klase bojnih krstasa:
-Repulse 2 broda
-Hood 1 brod (Hood eksplodirao)
Sve u svemu Britanci su izgradili 6 klasa bojnih krstasa, od kojih su 4 pokazale isti nedostatak-nedovoljna otpornost na protivnicku artiljeriju. Ne zaboravimo da dok je Hood unisten od strane bojnog broda, ostala tri broda su unistena artiljerijom bojnih krstasa.
« Poslednja izmena: Октобар 11, 2009, 10:40:27 Dylan Dog » Sačuvana
balf
Zastavnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 372


Pogledaj profil
« Odgovor #21 poslato: Јун 10, 2010, 01:45:46 »

hm...tema dugo nije koriscena ali ajd da dodam...
versajskim ugovorom nemcima je bila zabranjena izgradnja bojnih brodova, odnosno brodova preko neke granice izrazene u BRT. da bi napravili sto jacu jedinicu u sto manje BRT morali su da pribegnu kompozitnim materijalima i raznim drugim inovacijama. mozda nije kvalitet celika (koji neka drzava moze da pruzi) u pitanju...mozda je isti kvalitet celika ali...dve celicne ploce sa razmakom od 2 mm su cvrsce nego jedna celicna ploca iste debljine...

ko zna mozda sam i gluposti nalupao
Sačuvana
Dylan Dog
Gost
« Odgovor #22 poslato: Јун 10, 2010, 02:30:54 »

versajskim ugovorom nemcima je bila zabranjena izgradnja bojnih brodova, odnosno brodova preko neke granice izrazene u BRT.
Tacno, granica je 10.000 t.
Dodacu da su imali ogranicenje i u kalibru topova na 280 mm maksimalno na tim brodovima od 10.000 t.

morali su da pribegnu kompozitnim materijalima i raznim drugim inovacijama.
Druge inovacije su primenili, ali kompozitne materijale sigurno nisu; to je jos bila daleka buducnost.
Savetujem ti da proucis kako su konstruktori ustedeli na tezini u slucaju japanskih bojnih brodova Yamato i Musasi.
« Poslednja izmena: Јун 10, 2010, 03:12:02 Dylan Dog » Sačuvana
Dylan1Dog
Gost
« Odgovor #23 poslato: Март 01, 2011, 11:59:40 »

To se najbolje vidi po oštećenjima koja je preživeo nemački BK Derfflinger: 10 granata kalibra 381 mm, 1 granata kalibra 343 mm, 10 granata kalibra 305 mm, 2 granata kalibra 152 mm i 7 granata kalibra 102 mm.
U pominjanoj Jilandskoj bici...
To je 21 pogodak teskih granata, svaka cast za nemacki bojni krstas Derfflinger.
Da li su podaci validni, ne znam, ali Derfflinger je definitivno pretrpeo strahovite udarce, i opstao.
Boris Prikril navodi da je Derfflinger dobio 17 pogodaka teske artiljerije, a nemacki bojni krstas Seydlitz 21 pogodak teske artiljerije + 1 torpedo.
Jedini potopljeni nemacki bojni krstas u toj bici je Lützow, koji je bio u takvom stanju, da ne bi uspeo da stigne do nemackih luka, pa ga je njegova posada sama potopila.
Nijedan nemacki kapitalni brod nije izgibljen usled eksplozije vlastitih municionih komora, nijedan nikada.
A kakve su silne udarce pretrpeli Bismarck, Tirpitz, Scharnhorst, Lützow, Derfflinger, Seydlitz...

Podsetimo se da su cak i superoklopljenom Yamatou na kraju eksplodirale municione komore; magazini.
http://img193.imageshack.us/img193/9631/yamatoexplosion.jpg
Britanski bojni krstaši-slom koncepcije

Eksplozija Yamatoa

Evo ga Britanski bojni brod Barham:
<a href="http://www.youtube.com/watch?v=sEnNUwfDIV4">http://www.youtube.com/watch?v=sEnNUwfDIV4</a>

Da li je uzrok eksplozije minicionih komora torpedo, artiljerija, ili avionske bombe mi je manje bitno od toga da li je eksplozije bilo ili nije.
Setimo se kapitalnih brodova Marat, Hood, Roma, Arizona, Barham, Yamato, Kongo (potonuo od 2 pogotka torpeda, nije eksplodirao)...
Zar to nije dokaz zilavosti nemackih kapitalnih brodova u prvom licu?
« Poslednja izmena: Март 02, 2011, 12:46:28 Dylan1Dog » Sačuvana
Stranice: 1 [2]
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1.15 | SMF © 2006, Simple Machines Ispravan XHTML 1.0! Ispravan CSS!


Јануар 11, 2012, 03:02:24